NZ Human Rights Commission - Accessible HTML Document
O le ā le Komisi o Āiā-tatau [a tagata]?
What is the Human Rights Commission? Samoan Translation
Komisi o Āiā-tatau
O le Komisi o Āiā-tatau [a tagata] sa amataina e puipuia ai le āiā-tatau a tagata uma i totonu o Niu Sila. O lenei komisi e galue mo le fa’aleleia, puipuia, ma fa’atulaga tonu mea uma i totonu o so’o se mafutaga o lo’o fa’atāuaina ai le ese’ese o aganu’u, āloā’ia āiā-tatau a so’o se tagata, ma sa’oloto le soifua o so’o se tasi mai i le fa’aleaga-tagata ma le fa’asinosino lanu - o mea ua fa’asāina i le tulafono.
O le galuega a le Komisi e va’aia Āiā-tatau [a tagata] o le:
- va’ava’ai ma ūna’i le fa’atāua’ina o le āloā’ia o āiā-tatau a tagata i totonu o Niu Sila.
- fa’alelei le va feāloāloa’i o tagata ta’ito’atasi, atoa ma le va nonofo o atunu’u ese’ese i totonu o Niu Sila.
- taulāmua, fa’atonutonu, va’ava’ai ma lagolago le fa’atupuina o galuega.
- ta’u atu i so’o se tasi fa’amatalaga e fa’atatau i le fa’ailoga lanu ma fesoasoani e fa’alelei ni fa’aletonu ua tula’i mai i lea mataupu.
E to’avalu le aofa’i o Komesina o Āiā-tatau (a tagata); o le Komesina Sili, o le Komesina o Āvanoa Tutusa mo Galuega, o le Komesina o le Va Feāloāloa’i o Lanu ma Gagana, ma Komesina e to’alima e le galulue i aso uma.
E ārahitia e te Tumuaki Kōkiri Whakawā a Te Kāhui Tika Tangata tētahi tari i roto i Te Kāhui Tika Tangata, te Tari Kōkiri Whakawā o Te Kāhui Tika Tangata. E whakatautia e te Tumuaki mēnā ka whakarato māngaitanga ture ki te hunga tuku amuamu mō ngā takahitanga o Te Ture Tika Tangata 1993. Ka whakawātia ngā whakawā i roto i TeTaraipiunara Arotake Tika Tangata.
O le Fa’atonu o Āiā-tatau [a tagata] na te ta’ita’iina se tasi o ofisa tuto’atasi i totonu o le Komisi, o le Ofisa o Āiā-tatau Toe Iloilo. O le Fa’atonu e faia le fa’aiuga pe tatau ona tu’uina se fesoasoani fa’alē-tulafono mo tagata ua faitioina le tu’ulafoaina o le Tulafono o Āiā-tatau, 1993. O le iloiloina o lenei mataupu e mafia ona fa’afofoga i ai i le ofisa e toe su’esu’eina ai Āiā-tatau.
O Komesina ma le Fa’atonu e tatau ona faia na o i latou ā latou fa’aiuga, ma e lagolagoina i latou e le aufaigaluega i Aukilani, Ueligitone ma Karaiasetete.
O ā āiā-tatau a tagata?
O āiā-tatau a tagata; o le mea totino e
pito sili ona taua lea mo le sa’olotoga o tagata ta’ito’atasi, e tatau
ona maua e tagata uma. Ua fa’ailoa ma tusia lenei maliliega i le
Ta’utinoga o Āiā-tatau i le Lalolagi lea sa taliaina e Malo Aufa’atasi
i le 1948 ma isi maliliega i le va o Malo.
O āiā-tatau a tagata
e feagai ma tulaga o lo latou nonofo fa’atasi. O lona uiga, e fa’avae i
āiā-tatau le tulaga o le feutagai o lē ua pule ma i latou ua pulea.
O āiā-tatau e aofia ai mea nei; avanoa e tautala ai i mafutaga ma
potopotoga o upufai, e pei o le avanoa e ola ai ma sa’oloto, avanoa e
fa’ailoa ai, avanoa tutusa mo so’o se tasi i lalo o le tulafono, ma le
avanoa e sa’oloto ai mai i le fa’ailoga lanu/tagata. O so’o se avanoa
lava e aofia fa’atasi ai mea e fai tau i le aganu’u, o le avanoa e
galue ai, o le avanoa e maua ai le soifua solosolo manuia, ma le avanoa
e a’oa’oina ai.
E i ai āiā-tatau a tagata uma, ae e lē fa’apitoa. O a tatou
āiā-tatau ua tu’uina mai ai mo i tatou ta’ito’atasi tiute ma galuega e
tatau ona tatou faia.
O mea e fai e le Komisi
- tautalatala mo āiā-tatau a tagata
- fesili ia i latou o lo’o lē āloā’ia āiā tatau
- fai se tautalaga e āloā’ia ai āiā-tatau ma le va nonofo o atunu’u ese’ese.
- fa’ailoa tulaga o lo’o i le Feagaiga o Waitangi e lagolagoina ai āiā-tatau a tagata uma
- fa’ataunu’u ni polokalame e a’oa’oina ai tagata i ā latou āiā-tatau
- tusitusia ta’iala ma auala e mafai ona galueaina ai le fa’amoemoe
- talia ma vala’au nisi e mafia ona lagolagoina āiā-tatau a tagata
- aumai taualumaga ma fa’aali lou taofi i le fa’amasinoga i le tulaga e tatau ona i ai āiā-tatau a tagata
- lipoti i le Palemia i le tulaga o i ai Niu Sila i le va ma isi atunu’u i le fa’atāuaina o āiā-tatau ma tulaga o lona fa’atulāfonoina.
- saunia le fuafuaga āoāo mo āiā-tatau a tagata
- saunia se vaega e taunu’u i ai ni fesili po’o ni faitioga e fa’atatau i le fa’ailoga lanu.
- i le ofisa o āiā-tatau toe iloilo e mafia ona ofoina atu se fesoasoani i mea tau i le tulafono i totonu o le Komiti e toe va’ava’aia āiā-tatau a tagata
O fesili ma faitioga i āiā-tatau a tagata
E
ofoina atu e le Komisi o āiā-tatau a Tagata, fesoasoani e le mafai ona
iloa e se tasi mo so’o se tasi o lo’o i ai ni ana fesili e fa’atatau i
āiā-tatau ma ni faitioga i tulaga fa’ailoga lanu.
O le fa’ai’uga a le Komisi i le iloiloina o fa’afitauli e fa’ailoa
mai, e fa’apitoa lea mo le fa’ailoga tagata e le fa’atagaina. E le gata
i lea, e mafai fo’i ona iloiloina e le Komisi fa’afituli matuiā tau i
le āiā-tatau a tagata. O mea ia e aofia ai fa’afitāuli e talafeagai,
nai lo le fa’ailoga tagata; mo se fa’ata’ita’iga e fa’atatau i tagata
latou te le mafia ona faia o le tele o mea, fale e nonofo ai, āoga,
galuega e faia ona o se fa’asalaga, ma le va nonofo o atunu’u ese’ese.
Āloā’ia i atunu’u i fafo
O le Komisi o Āiā-tatau o se
tasi lea o vaega o le Asia Pacific Forum of National Human Rights
Institutions ma le International Coordinating Committee e puipuia
āiā-tatau a tagata o so’o se atunu’u. Ua umia e le Komisi le fa’ailoga
“A” e iloa ai ua fa’atagaina o ia e Malo Aufa’atasi e ’auai i le
Fonotaga mo Āiā-tatau. O le fa’atagaina, e va’ava’aia mo le lima
tausaga, e mana’omia le Komisi e usiusita’i i tulaga ua uma ona tu’uina
mai e le National Paris Principles. O le National Paris Principles
latou te tu’uina mai mea e tatau ona va’ava’aia ma tiute o
fa’alapotopotoga ua fa’atāuaina āiā-tatau a tagata.
O le va’ai i luma a le Komisi
Sa tusia e le Komisi le The New Zealand Action Plan for Human
Rights i le 2005 ina ua ma’ea saili’iliga sa faia. E tusa ai ma tulaga
sa fuafuaina, sa filifilia e le Komisi āiā-tatau e ono (6) e a’afia i
totonu o galuega, ma taunu’uga mo āiā-tatau ta’itasi.
O le nofoaga o āiā-tatau a tagata.
Taunu’uga: O Āiā-tatau a tagata ua aloa’ia i totonu o
Tulafono a Niu Sila, ua āmana’ia i so’o se fa’aiuga e faia ma ua
fa’atinoina i so’o se mafutaga e faia.
Tagata Pipili
Taunu’uga: E aloa’ia tagata pipili i so’o se mafutaga e faia, ma e mafai ona ‘auai i so’o se mea e faia i totonu o Niu Sila.
Vāfesāga’i o atunu’u/lanu
Taunu’uga: O le vāfesāga’i o atunu’u ua aofia i totonu o tagata Niu Sila, e ma’eu le manaia, pe a va’ai i le māōpo’ōpo, o le fa’aāloālo, ma le loto nu’u i mea e ta’u ai le igoa Niu Sila.
Āiā-tatau e galue
Taunu’uga: E maua e tagata uma i Niu Sila avanoa e galulue ai ma maua galuega e lelei mo i latou ma tagata lautele.
Āiā-tatau ma le Feagaiga o Waitangi (Treaty of Waitangi)
Taunu’uga: O le vāfesāga’i o le Feagaiga ma le Malo e fa’atāuaina i vaega uma o le soifua o tagata, mo le puipuia o āiā-tatau a tagata o le ele’ele, ma le soifua manuia o tagata uma.
Feso’otā’iga i fafo
Taunu’uga: O le puipuia o Niu Sila ma le fa’amoemoe mo
le fa’atumauina o lona atina’e ua fa’amalosia lea i lona aloa’ia ma
fa’atāuaina o tulafono o āiā-tatau a tagata o le lalolagi.
E fa’aoaga ma fa’amalosia e le Komisi tagata ina ia latou fa’atāuaina le fa’aaoga o ā latou āiā-tatau.
- feso’ota’iga o fa’aiuga e fai i so’o se vaega, ma tulaga o āiā-tatau ua fa’ata’atia mai i le vaega o āiā-tatau ua talafeagai ma le maliliega
- fa’ailogaina o āiā-tatau uma ua talafeagai ma a’afia, ma le fa’avasega-tonuina o avanoa, pe’ā talafeagai, fa’amuamua i latou e vāivāi lo latou silafia, ina ia sagatonu le fuafuaina o avanoa mo i latou e tatau ona umiaina
- o le fa’atāuaina o le ‘auai o tagata ta’ito’atasi ma mafutaga i le faia o fa’aiuga e mafai ona fa’atino
- e leai se fa’ailoga tagata i le va o tagata ta’ito’atasi ma mafutaga i le fa’afaigaluegaina uma lea o tagata ma tutusa a latou āiā i so’o se mea e fai
- fa’amalosia tagata ta’ito’atasi ma fa’alapotopotoga i le fa’atagaina lea o i latou e fa’aaoga āiā-tatau e una’i ai le fa’agaoioiina o mea e tatau ona fai, ma fesoasoani i sa latou upu pe’ā faia se tonu
- o le tausia lelei o fa’aiuga ma filifiliga, lea e masani ona faitio ai tagata ta’ito’atasi ma fa’alapotopotoga e fa’atatau i fa’aiuga e ono a’afia tele ai i latou.